Rambo specijal: Od PTSP-a do besmrtne akcijske ikone

Pop-kulturni zaron u američku psihu i prašnjave videotekarske police gdje jedno prezime odzvanja poput groma – Rambo. Radi se o puno višem od filmske franšize; to je kulturološki fenomen, inducirani san nacije koja se hrva sa svojim osvajačko-interesnim grijesima, a koji je kvalitetno upakiran u eksplozivni celuloidni paket.

“First Blood” (Rambo 1, 1982.)

Saga počinje u maglovitim šumama pacifičkog sjeverozapada Amerike, s filmom koji je više egzistencijalni triler nego čista akcija. Redatelj Ted Kotcheff, majstor svog zanata čiji je film “Wake in Fright” (1971.) Nick Cave opisao kao najstrašniji ikad snimljen film o Australiji, uzima roman Davida Morrella, a uz Stalloneove preinake ga pretvara u potresnu studiju o PTSP-u. Sylvester Stallone, u ulozi koja mu je, uz “Rockyja” (1976.) definirala karijeru, glumi Johna Ramba, vijetnamskog veterana i Zelenu beretku, lutalicu u posjeti/ophodnji starog ratnog druga koji je, na žalost, preminuo. Kočoperni lokalni šerif Will Teasle (briljantni Brian Dennehy) nije oduševljen što idilu malog gradića pod njegovom ingerencijom obilazi sumnjivi lutalica pa izaziva opću paniku, pretjeranu policijsku reakciju i oštar sukob. Počinje divljački lov na čovjeka, ali s velikim prevratom jer lovina je smrtonosnija od lovaca. Stalloneova izvedba je čista sirova emocija; a njegov završni monolog je krik cijele jedne generacije vojnika koje je Amerika iskoristila i odbacila. Uz Stallonea i Dennehyja, tu je i legendarni Richard Crenna kao pukovnik Sam Trautman, Rambov mentor i jedina očinska figura. Film je, s budžetom od 15 milijuna dolara, postao globalni hit, zaradivši preko 125 milijuna dolara i zauvijek promijenio percepciju filmskog akcijskog junaka.

“Rambo: First Blood II” (Rambo 2, 1985.)

Hit se mora nastaviti musti pa je tri godine kasnije uslijedio i suvremeniji nastavak. Reaganova Amerika osamdesetih želi pobjednike, a ne žrtve. Scenarij, na kojem su radili James Cameron i Stallone, šalje Ramba natrag u Vijetnam u misiju spašavanja američkih ratnih zarobljenika. Ovo više nije tihi, introspektivni triler; ovo je čisti, adrenalinom nabijeni akcijski spektakl. Redatelj George P. Cosmatos (“Kobra” (1986.), btw Panosov otac) stvara vizualni banket eksplozija, mišića i M60 rafala. Rambo postaje superheroj, jednočlana vojska s povezom oko glave i eksplozivnim strijelama, ispravljajući povijesnu nepravdu. Film je postao kulturni fenomen, definirajući estetiku akcijskog filma osamdesetih. Glumačkoj postavi se, uz Stallonea i Crennu, pridružuju britanski filmski veteran Steven Berkoff kao ruski negativac Podovsky; a tu su još i Charles Napier te Julia Nickson, da ne ostane sve na muškom pripetavanju i oceanima testosterona. S budžetom od oko 26 milijuna dolara, film je poharao kino blagajne, zaradivši preko 300 milijuna dolara, cementiravši Ramba kao besmrtnu, ali i lukrativnu filmsku ikonu.

“Rambo III” (1988.)

Primjetno je da je dvojka bila nafrizirana (tipično za Cameronov pristup nastavcima), no trojka je čista, veličanstvena ludost. U jeku Hladnog rata, Rambo odlazi u Afganistan kako bi spasio pukovnika Trautmana iz ruku Sovjeta jer je mudžahedine i talibansku gerilu u doba sovjetske okupacije Afganistana naoružavala upravo Amerika. Stoga se u trojci Rambo bori rame uz rame s mudžahedinima, usput upoznajući njihovu srčanost, hrabrost i tradicijske običaje. Redatelj Peter MacDonald preuzima svoj debitantski projekt koji je postao najskuplji film svog vremena, s budžetom od 63 milijuna dolara. Trojka je u srži pustinjski vestern na steroidima, s Rambom na konju koji se suprotstavlja sovjetskim helikopterima. Scenarij se ne bavi previše obogaćenjem radnje niti suptilnostima, a potpisuju ga Stallone i Sheldon Lettich, umirovljeni marinac koji je scenaristički status stekao stvarajući likove koje je uprizorio Jean Claude Van Damme. Glavne uloge, uz Stallonea i Crennu, tumače Marc de Jonge i Kurtwood Smith. Iako nije dosegao uspjeh prethodnika, film je i dalje zaradio impresivnih 189 milijuna dolara. Gledano iz današnje perspektive, trojka je fascinantan, gotovo nadrealan povijesni artefakt.

“Rambo” (Rambo 4, 2008.)

Nakon dvadeset godina pauze, Stallone se vraća, i to kao redatelj, scenarist i glavna zvijezda. I vraća se bijesan. Ovaj film je mračan, brutalan i apsolutno beskompromisan. Rambo živi povučenim životom u Tajlandu, ali biva uvučen u sukob kada grupu kršćanskih misionara (koje glume Julie Benz i Paul Schulze) otima sadistička burmanska armada. Ono što slijedi je vjerojatno najkrvaviji i najnasilniji film u cijeloj franšizi. Stallone, kao redatelj, ne ustručava se prikazati užase genocida s gotovo dokumentarističkom brutalnošću, a kojem smo Velimir i ja u društvu petero fanova svjedočili na hrvatskoj premijeri pred gotovo praznom dvoranom. “Dot com” era, progresivnost društva i opća internetizacija su doveli do potpunog zaborava legende o Rambu, a globalistički ekspanzionizam i hladni rat postali su dosadne teme u rapidno rastućem blještavilu pop-kulture u društvu spektakla. Vrhunac filma – Rambovo crescendo rešetanje krvoločne vojne hunte velikim kalibrom iz strojnice zakačene na džipu kojim nekoliko neprekinutih minuta pretvara zlo u krvavu kašu, je nešto što se teško zaboravlja. Film je bio solidan uspjeh, zaradivši 113.2 milijuna dolara s budžetom od 50 milijuna, i pokazao je da Rambo i dalje ima svoje mjesto u modernom, ciničnom svijetu.

“Rambo: Last Blood” (Rambo 5, 2019.)

Stalloneov labuđi pjev. Rambo se vratio kući u Arizonu, umoran i skriven od vojno-političkih angažmana i zova domovine, ali u ovom nastavku rat pronalazi njega. Njegova usvojenu nećakinju Gabrijelu (Yvette Monreal) otimaju okrutni prašinari zloglasnog meksičkog kartela pa je Rambo prinuđen probuditi posljednje atome zvijeri u sebi i krenuti u oružani obračun i misiju Gabrijelinog oslobađanja. Redatelj Adrian Grünberg, kokreator filma “Get The Gringo” i asistent Gibsonu na “Apocalyptu”, pretvara peticu u mješavinu vesterna i horora, a na valu senzacionalistički popraćene ekspanzije meksičkih kriminalnih struktura. Rambo, sada starac, više nije nepobjedivi ratnik, već umorni veteran koji koristi svoju lukavost i poznavanje terena kako bi iskustvom i lukavstvom, a ne mišićima, svladao opasnog protivnika. Posljednjih dvadeset minuta filma, u kojima Rambo, poput Alama brani svoj ranč, je brutalna, katarzična i gotovo operna simfonija nasilja. Glumačku postavu čine i Paz Vega te Sergio Peris-Mencheta. Iako je kritika bila podijeljena, film je zaradio 91.5 milijuna dolara i pružio mračno, ali prikladno finale za Stalloneovog Ramba.

“John Rambo” (nadolazeći prednastavak)

I taman kad smo mislili da je gotovo, priča se vraća na početak. U produkciju je krenuo prednastavak nazvan “John Rambo”, koji će istražiti podrijetlo lika. Ulogu mladog Ramba, prije događaja iz jedinice, preuzima Noah Centineo, iako je Sly otvoreno lobirao kako mu je idealan naslijednik Ryan Gosling. Radnja je smještena u vrijeme Vijetnamskog rata, prikazujući iskustva koja su oblikovala jednu ikonu kinematografije. Iza kamere stoji finski redatelj Jalmari Helander, poznat po brutalnom akcijskom filmu “Sisu”, što znači sirov, nasilan i intenzivan pristup. Scenarij potpisuju Rory Haines i Sohrab Noshirvani, britanski scenaristički duo najpoznatiji po hvaljenoj mini-seriji “Informer”, a produkcija je već započela na Tajlandu. Iako Sylvester Stallone nije uključen (vjerovatno neki cammeo), novi tim obećava duboki zaron u psihu mladića kojeg oblikuje rat, a time se nadaju privući i novu sljedbu i mlađu generaciju fanova.

Utjecaj “Ramba” na pop kulturu daleko nadilazi filmsko platno, stvarajući ogromnu mrežu proizvoda koji su zacementirali njegov status ikone. Već sredinom 80-ih, paralelno s kino-dvoranama Rambo je osvojio svijet videoigara, s brojnim naslovima za konzole poput NES-a, Sega Master Systema i arkadnih automata koji su igračima omogućili da se dodatno užive u lik i djelo Zelene beretke i preuzmu njegovu pikseliranu ulogu.

U isto su vrijeme stripovi počeli istraživati nove Rambove avanture, nudeći fanovima dublji uvid u njegov svijet, a nedavno su se pojavili i prequel stripovi koji istražuju njegovu prošlost prije događaja iz “Ramba 1”. Možda najbizarniji, ali i najznačajniji proizvod tog vremena bila je animirana serija za djecu “Rambo: Sila slobode” iz 1986. godine. U ovoj ublaženoj verziji, Rambo je vođa herojskog tima koji se bori protiv zle organizacije S.A.V.A.G.E., a serija je, unatoč tome što je adaptacija filma s ratingom R, iznjedrila i vlastitu liniju igračaka.

Tržište je bilo preplavljeno akcijskim figurama, setovima za igru, pa čak i replikama njegovog legendarnog noža, čime je Rambo postao neizostavan dio djetinjstva mnogih generacija.

Od odjeće i postera do kolekcionarskih figura visoke kvalitete, Rambo je prerastao u brend koji i danas, četiri desetljeća nakon prvog filma, nastavlja živjeti kroz različite oblike pop kulture.

Autor: Marko Mihalinec

Pod utjecajem kave, ironije i mitologije!