Kino treba Europu, Europa treba kino: otvoreni poziv EU

"Kvadrat" (2017.) nagrađivani film Rubena Östlunda - Kakva je budućnost EU kinematografije?
"Kvadrat" (2017.) nagrađivani film Rubena Östlunda - Kakva je budućnost EU kinematografije?

Vodeća imena svjetske i europske kinematografije, među kojima su Joachim Trier, Ruben Östlund, Yorgos Lanthimos, Francis Ford Coppola te glumačke zvijezde Juliette Binoche i Sandra Hüller, predvode inicijativu koja je okupila više od 4500 potpisnika u otvorenom pismu naslovljenom “Kino treba Europu, Europa treba kino”. Snažan apel upućen je institucijama Europske unije sa zahtjevom za očuvanjem i daljnjim jačanjem institucionalne potpore filmskoj umjetnosti. Ističući neprocjenjivu ulogu sedme umjetnosti u oblikovanju europskog identiteta i kulturnog diverziteta, potpisnici podsjećaju na povijesni uspjeh programa Creative Europe Media, koji još od 1991. godine predstavlja vitalni krvotok nezavisnog filma, omogućujući europskim pričama da uspješno premoste nacionalne granice.

Središnji razlog za zabrinutost europskih filmaša predstavlja najavljena tranzicija prema novom programu AgoraEU, čija je implementacija predviđena za 2028. godinu. Iako taj program raspolaže znatno izdašnijim budžetom, njegova proširena obuhvatnost – koja sada uključuje i sektor informativnih medija te industriju videoigara – ostavlja neizvjesnom sudbinu namjenskog financiranja filmske i televizijske produkcije. U pismu se pronicljivo argumentira kako dosadašnji Media program čini tek “kap u moru” europskog financiranja sa svega 0,2% ukupnog proračuna, a istovremeno generira neizmjeran kulturni kapital. U vremenu kada je europska sposobnost artikulacije vlastitih priča pod sve snažnijim pritiskom uslijed dominacije globalnih platformi, pada kino-posjećenosti i nezaustavljivog rasta umjetne inteligencije, zaštita ove potpore smatra se ultimativnim preduvjetom za opstanak europske vizualne kulture.

Ova inicijativa, koju su sinkronizirano pokrenule ključne europske asocijacije producenata, redatelja i distributera, kulminira jasnim upozorenjem zakonodavcima: bez umjetničkog stvaralaštva ne može biti ni zajedničkih vrijednosti, ni demokracije, ni europske “meke moći”. Dok u briselskim hodnicima jačaju lobistički napori – uključujući i zahtjev struke da se unutar AgoraEU strogo namjeni 2,83 milijarde eura isključivo za audiovizualni sektor – kampanja se seli i pod svjetla reflektora. Na predstojećem filmskom festivalu u Cannesu, vizualni identitet ovog otpora bit će materijaliziran kroz bedževe s jasnom porukom “Europa treba kino”, čime se ova otvorena peticija pretvara u javni manifest za obranu umjetničkog integriteta kontinenta.

Moglo bi te zanimati:  Top 50 filmova u hrvatskim kinima 2024. godine prema broju prodanih ulaznica

Cijelo pismo i otvorena peticija: OVDJE

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)