Kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije u umjetnosti, izgledna su dva scenarija: ili će postati toliko neprimjetno utkana u naše živote da nećemo ni primjećivati da je koristimo, ili ćemo se svi čuditi oko čega se uopće dizala tolika prašina.
Benicio del Torro protiv umjetne inteligencije u filmu
Čini se da se Paul Schrader kladi na prvu opciju – potpuno je prihvatio umjetnu inteligenciju, čak i natuknuvši za NWABULL da će snimiti film koristeći tu tehnologiju. U sličnom je taboru i George Miller, iako se nedavno suočio s oštrim kritikama zbog izjave da je “umjetna inteligencija tu da ostane i promijeni stvari”, naglašavajući za The Guardian njezin transformativni potencijal za industriju. Evoluciju umjetne inteligencije čak je usporedio s povijesnim prekretnicama u umjetnosti, poput pojave fotografije.
Jedan redatelj koji se definitivno ne slaže sa Schraderom ili Millerom je Guillermo del Toro, poznat po zadivljujućim praktičnim efektima u filmovima “Panov labirint”, “Vražja kralježnica” i “Oblik vode”.
Tijekom promocije svog “Frankensteina”, del Toro je za NPR izjavio da bi radije bio pokopan “dva metra ispod zemlje” nego koristio umjetnu inteligenciju u bilo kojem od svojih budućih filmova:
“UI, pogotovo generativna umjetna inteligencija – ne zanima me, niti će me ikada zanimati. Imam 61 godinu i nadam se da ću uspjeti ostati nezainteresiran za njezino korištenje sve dok ne otegnem papke… Neki dan mi je netko poslao e-mail s pitanjem: ‘Kakav je vaš stav o umjetnoj inteligenciji?’ Moj je odgovor bio vrlo kratak. Rekao sam: ‘Radije bih umro’.”
On tvrdi da stvarna opasnost nije sama tehnologija, već “prirodna glupost” s kojom joj pristupamo. Iako njegov “Frankenstein” nije zamišljen kao alegorija o umjetnoj inteligenciji, priznaje da su paralele zapanjujuće:
“Želio sam da arogancija Victora [Frankensteina] na neki način bude slična tehnološkim zanesenjacima. On je na neki način slijep, stvara nešto bez razmišljanja o posljedicama i mislim da moramo zastati i razmisliti kamo idemo.”
Ironično, del Torovo odbacivanje umjetne inteligencije postaje još zanimljivije zbog uglađenog, visoko poliranog i CGI-jem bogatog izgleda njegovog “Frankensteina”. Film ostavlja dojam kao da je lako mogao biti stvoren – ili barem poboljšan – uz pomoć umjetne inteligencije.
Što se tiče korištenja generativne umjetne inteligencije u umjetnosti, kako to Schrader zamišlja, možda je vrijeme da malo prikočimo. Postoji nešto uznemirujuće u ideji da se stoljeća ljudske kreativnosti serviraju neprovjerenom stroju samo da bi proizveo imitaciju duše. Umjetnost je oduvijek cvala na nesavršenosti – na neredu, emociji, ljudskoj pogrešci – i nisam uvjeren da bilo koja umjetna inteligencija to može uhvatiti. Ako išta, riskira se obezvrjeđivanje same umjetnosti.
