Sjećate li se Alexa Proyasa? Čovjek koji nam je devedesetih i dvijetisućitih isporučio kultne filmove poput “Vrane” (1994.), genijalnog “Grada tame” (1998.) i blockbustera “Ja, robot” (2004.), ponovno sjeda u redateljski stolac – i to s Antoniom Banderasom u glavnoj ulozi. Proyas je iznenada preuzeo režiju povijesnog epa “Cortés”, nakon što je originalni redatelj Paul Mignot misteriozno napustio set tek nekoliko tjedana nakon početka snimanja u Europi. Banderas u filmu glumi slavnog španjolskog konkvistadora Hernána Cortésa, a radnja prati njegovu neovlaštenu ekspediciju iz 1519. godine prema obalama Meksika, susret s domorodačkom prevoditeljicom Marinom te njegovu brutalnu preobrazbu iz ambicioznog odmetnika u samoproglašenog mesiju. Scenarij potpisuje za Oscara nominirani Nicholas Kazan, koji ovaj film pokušava snimiti više od tri desetljeća, no studiji su ga redovito odbijali uz opravdanje da je projekt jednostavno premasivan i preskup.
Kako su onda odjednom pronašli novac za nešto što je 30 godina bilo “neizvedivo”? E, tu dolazimo do najzanimljivijeg i potencijalno najkontroverznijeg dijela: “Cortés” se najavljuje kao film pogonjen umjetnom inteligencijom (AI-enabled). Iako to na prvu zvuči kao tipičan tehnološki marketinški spin, plan produkcijske kuće Utopai zapravo je prilično jasan: snimit će stvarne glumce i njihove izvedbe, a zatim ih smjestiti u digitalna okruženja generirana pomoću AI-ja. Drugim riječima, dok će Banderas stvarno odraditi svoj dio posla, čitavo Astečko Carstvo oko njega vjerojatno će iscrtati algoritmi. Ekipa iza filma tvrdi da je ovo bio jedini način da se skrešu astronomski troškovi i Kazanovu viziju konačno prebaci na platno, no nema sumnje da će forsiranje AI tehnologije mnogim filmofilima odmah dići tlak.
Hernána Cortésa u svijetu ekranizacija prati loša karma. Korijeni neuspjelih adaptacija sežu duboko u zlatno doba Hollywooda. Legendarni holivudski scenarist Dalton Trumbo (autor filmova “Spartak” i “Praznik u Rimu”) napisao je masivan i ambiciozan scenarij na 205 stranica pod nazivom “Montezuma”. Film je trebao režirati Martin Ritt, a glavnu ulogu Cortésa trebao je igrati niko drugi nego Kirk Douglas. Priča je bila previše epska, a logistika i troškovi snimanja masovnih bitaka i replika astečkih gradova u to su vrijeme bili tehnički i financijski neizvedivi za filmske studije. Projekt je stavljen na policu, gdje je skupljao prašinu više od pola stoljeća. Krajem 2014. godine, američka mreža HBO službeno je objavila da razvija visokobudžetnu dramsku seriju pod nazivom “Cortes”. Legendarni redatelj Martin Scorsese bio je postavljen za izvršnog producenta i redatelja, scenarij je pisao Chris Gerolmo (“Mississippi u plamenu”), a Benicio del Toro trebao je preuzeti glavnu ulogu. Unatoč golemom interesu javnosti i prestižu koji HBO donosi, projekt je tiho zamro u takozvanom “razvojnom paklu” zbog neslaganja oko budžeta i scenarija. Steven Spielberg je sam planirao režirati film pod naslovom “Cortés” te je uzeo stari, originalni scenarij Daltona Trumba iz 1965. te angažirao oskarovca Stevena Zailliana (“Schindlerova lista”) da ga prepravi. Ubrzo je shvatio da je priča toliko opširna da se ne može sabiti u standardna dva ili tri sata filma. Izvrsna i na žalost preslabo poznata Amazon Primeova serija “Hernán” je prekinuta u produkciji druge sezone zbog plandemije. Da stvar bude bizarnija, Amazon je paralelno producirao već spomenutu visokobudžetnu preradu filmskog projekta o istoj temi pod nazivom “Cortés y Moctezuma”, glavnu je ulogu trebao glumiti Javier Bardem, a producenti su bili Steven Spielberg, Diego Luna i Gael García Bernal. Ta je serija u konačnici doživjela potpuno istu sudbinu – otkazana je usred snimanja 2020. godine zbog eksplozije troškova uzrokovanih plandemijom.
Zašto Hollywood toliko titra oko ove teme? Osim financijskih rizika i prokletstva plandemije, producenti se suočavaju s golemim ideološkim i povijesnim izazovom. Lik Hernána Cortésa iznimno je kontroverzan – s jedne strane povijesti gleda ga se kao briljantnog vojnog taktičara, a s druge kao brutalnog kolonizatora odgovornog za uništenje jedne civilizacije. Pronalaženje političkog i moralnog balansa koji bi zadovoljio modernu publiku i povjesničare pokazalo se jednako teškim kao i osiguravanje stotina milijuna dolara za budžet.
Za samog Proyasa ovo je nevjerojatno važan projekt i potencijalno prvo veliko ukazanje pred širom publikom nakon punih deset godina. Njegov zadnji kino-film bio je epski debakl “Bogovi Egipta” (2016.), koji je spektakularno propao na blagajnama, donio mu Zlatnu malinu za najgoreg redatelja i potaknuo ga da kritičare na Facebooku bijesno nazove zaraženim lešinarima. Doduše, krajem 2024. u Australiji je snimio SF dramu “R.U.R.”, no taj film već dvije godine leži zaboravljen u postprodukciji i pitanje je kad ćemo ga vidjeti. Tako bi upravo “Cortés” mogao postati Proyasov veliki povratak pod svjetla reflektora. Hoće li mu kombinacija Banderasa i umjetne inteligencije donijeti iskupljenje ili novu rundu internetskog ismijavanja, ostaje nam vidjeti, ali jedno je sigurno – o ovom će se projektu još itekako raspravljati.
